U Srbiji, ugovor o doživotnom izdržavanju predstavlja jedan od najčešće zaključenih pravnih poslova, naročito među starijim osobama koje žele da obezbede sigurnost, brigu i negu u poznim godinama.
On je ujedno i jedan od najdetaljnije regulisanih ugovora u Zakonu o obligacionim odnosima, s obzirom na njegov značaj za zaštitu obe ugovorne strane.
Ovaj ugovor ima specifičnosti koje ga razlikuju od drugih pravnih akata.
Pre zaključenja, neophodno je razumeti njegovu pravnu prirodu, prava i obaveze, kao i potencijalne rizike.
Pravilno sastavljen i overen ugovor može biti odličan mehanizam zaštite interesa i garant sigurne budućnosti.
Ključno:
- Ugovor o doživotnom izdržavanju je specifičan pravni akt sa posebnim karakteristikama.
- Neophodno je razumeti pravnu prirodu i obaveze pre potpisivanja.
- Postoje potencijalni rizici ako se ne poznaju karakteristike ugovora.
- Zaštita interesa svih ugovornih strana je od najvećeg značaja.
Šta je ugovor o doživotnom izdržavanju?
Ugovor o doživotnom izdržavanju je aleatoran ugovor, što znači da njegova vrednost zavisi od neizvesnog događaja – trajanja života primaoca izdržavanja.
Aleatornost kao ključna karakteristika
Aleatornost podrazumeva da ni jedna strana ne može unapred znati koliki će biti obim davanja.
Ako primalac živi duže nego što se očekuje, obaveze davaoca mogu biti veće od vrednosti dobijene imovine, i obrnuto.
Upravo zbog toga, ugovor ne može biti pobijan zbog prekomernog oštećenja.
Karakteristika | Opis |
---|---|
Aleatornost | Neizvesnost u pogledu trajanja i obima davanja |
Pravna priroda | Složen ugovor sa elementima obligacionog i naslednog prava |
Ugovorne strane | Davalac i primalac izdržavanja |
Kada i zašto se zaključuje?
Ugovor se najčešće zaključuje kada primalac izdržavanja usled starosti, bolesti ili invaliditeta više nije u mogućnosti da samostalno brine o sebi.
Tipične situacije
- Starija osoba koja nema bližih naslednika.
- Lice narušenog zdravlja koje zahteva svakodnevnu pomoć.
- Situacije kada postoji obostrano poverenje između ugovornih strana.
Ko može biti primalac i davalac?
Primalac izdržavanja je svako punoletno lice kojem je potrebna pomoć, dok davalac može biti fizičko ili pravno lice.
Ako se radi o ustanovama (npr. starački dom), potrebna je saglasnost organa starateljstva.
Uloga | Opis |
---|---|
Primalac izdržavanja | Lice kojem je potrebna stalna briga i podrška |
Davalac izdržavanja | Osoba ili ustanova koja pruža pomoć i negu |
Postupak zaključenja ugovora
Postupak uključuje:
- Proveru identiteta i pravne sposobnosti strana.
- Izradu ugovora kod advokata.
- Overu ugovora kod javnog beležnika – bez overe, ugovor nema pravno dejstvo.
- Saglasnost organa starateljstva kada je to zakonom predviđeno.
Prava i obaveze ugovornih strana
Obaveze davaoca
- Finansijska pomoć – redovne isplate ili plaćanje računa.
- Nega i zdravstvena briga.
- Obezbeđivanje smeštaja i adekvatnih uslova života.
Obaveze primaoca
- Prenos prava svojine na imovini nakon smrti.
- Očuvanje imovine koja je predmet ugovora do smrti.
Pravne posledice smrti ugovornih strana
Nakon smrti primaoca, ugovor prestaje, a davalac stiče pravo svojine.
U slučaju smrti davaoca, obaveze mogu preći na njegove naslednike, ali samo ako oni pristanu.
U suprotnom, ugovor prestaje da važi, a sud može odrediti pravičnu naknadu za dotadašnje izdržavanje.
Ništavost i raskid ugovora
Ugovor može biti proglašen ništavim ako nije ispunjena saglasnost volja, ako je zaključen protivno zakonu ili ako je predmet ugovora nemoguć.
Raskid se može tražiti pred sudom u slučaju neispunjenja obaveza ili promenjenih okolnosti.
Za kraj
Ugovor o doživotnom izdržavanju je značajan pravni institut koji zahteva pažljiv pristup i stručnu pravnu pomoć.
Njegove karakteristike – aleatornost, stroga forma i neophodnost notarske overe – služe kao zaštita od zloupotreba.
Starije osobe koje žele sigurnost i negu, kao i davaoci koji žele pravnu sigurnost, trebalo bi da ga zaključuju uz obavezno savetovanje sa advokatom.
Često postavljanja pitanja
Šta je ugovor o doživotnom izdržavanju?
To je ugovor kojim davalac pruža negu i sredstva, a primalac prenosi imovinu nakon smrti.
Ko može biti primalac?
Svako punoletno lice kojem je potrebna briga i pomoć.
Koje su obaveze davaoca?
Obezbeđivanje smeštaja, hrane, nege i finansijske podrške.
Šta se dešava ako primalac umre?
Ugovor prestaje, a davalac stiče pravo svojine na imovini.
Može li se ugovor raskinuti?
Da, raskid je moguć pred sudom ako jedna strana ne ispunjava obaveze.